Psihoterapija za stres i burnout u Klagenfurtu

U sistemskoj psihoterapiji na stres i sindrom izgaranja ne gledamo kao na osobni neuspjeh ili znak slabosti. Umjesto toga, nastojimo razumjeti u kojim su životnim okolnostima nastali i koji ih čimbenici održavaju.

Zajedno istražujemo pitanja poput:

• Koji zahtjevi obilježavaju tvoju svakodnevicu?

• Kakva očekivanja drugi imaju od tebe?

• Kakva očekivanja postavljaš samome sebi?

• Koju ulogu preuzimaš u obitelji, partnerskom odnosu ili na poslu?

• Kako se odnosiš prema vlastitim granicama i potrebama?

• Gdje pronalaziš podršku i priliku za predah?

Često se pritom pokažu obrasci poput perfekcionizma, snažnog osjećaja odgovornosti, poteškoća s postavljanjem granica i izgovaranjem „ne“ ili uvjerenja da uvijek moraš biti jak. Ti su obrasci obično imali svoju svrhu i u određenim razdobljima života bili su korisni. Međutim, dugoročno mogu postati izvor preopterećenosti i dovesti do sindroma izgaranja.

Stres i sindrom izgaranja mogu se očitovati na različite načine, primjerice kao:

• dugotrajna iscrpljenost,

• poteškoće sa spavanjem,

• problemi s koncentracijom,

• unutarnji nemir,

• razdražljivost,

• nedostatak energije i motivacije,

• emocionalna preopterećenost,

• stalno preispitivanje i pretjerano razmišljanje,

• tjelesne tegobe,

• gubitak motivacije i radosti,

• povlačenje iz odnosa i društva,

• osjećaj potpune iscrpljenosti i izgaranja.

Mnogi ljudi kažu da su dugo zanemarivali upozoravajuće signale svog tijela i psihe prije nego što su odlučili potražiti pomoć.

Na psihoterapiji najprije zajedno nastojimo bolje razumjeti što te opterećuje i prepoznati čimbenike koji održavaju stres.

Zajedno radimo na tome da:

• prepoznaš obrasce koji te opterećuju,

• aktiviraš svoje unutarnje resurse i snage,

• bolje prepoznaš vlastite potrebe,

• jasnije postavljaš osobne granice,

• razviješ nove načine suočavanja sa životnim izazovima,

• promijeniš odnos prema pritisku i očekivanjima,

• ojačaš brigu o sebi u svakodnevnom životu,

• ponovno uspostaviš ravnotežu između obveza, postignuća i odmora.

U radu koristim različite sistemske metode, poput rada s resursima, skalirajućih pitanja, eksternalizacije, genograma, cirkularnih pitanja i razgovora usmjerenih na rješenja.

Cilj psihoterapije nije potpuno izbjeći stres. Stres je prirodan dio života. Važnije je razviti zdraviji način suočavanja sa životnim opterećenjima i ponovno steći veći utjecaj na vlastito blagostanje.

Psihoterapija ti može pomoći da:

• ranije prepoznaš znakove preopterećenosti,

• bolje poštuješ vlastite granice,

• ojačaš samopouzdanje i brigu o sebi,

• razviješ nove perspektive,

• ponovno pronađeš unutarnji mir, snagu i radost u svakodnevnom životu.